Folat kapsule – aktivna folna kiselina iz limunove kore

Folat, mini vegan kapsule kreirane su sa nutricionističkim pristupom u opskrbi tijela za ovim esencijalnim vitaminom. Osmišljen u dozi i u obliku kako bi pružao sigurnu, prirodnu podršku i razinu potrebnih folata u tijelu. Kapsule su dozom prilagođene (500 µg DFE/1 kapsuli) posebice onim skupinama kojima je ovaj dragocjeni vitamin od najvećeg značaja: žene koje žele zatrudniti, žene tijekom trudnoće, nakon poroda i dojilje. 

Naše Folat kapsule sadrže metilirani, biološki aktivni vitamin B9 (folat ili aktivna folna kiselina) izoliran nježnim postupkom hladne, vodene ekstrakcije limunove kore biološkog podrijetla. Sintetski oblik, folna kiselina, ne postoji u ovom dodatku prehrani. 

Folat kao dodatak prehrani 

Folate u prirodnom okruženju nalazimo u namirnicama biljnog podrijetla. Zeleno lisnato povrće, brokula, mahunarke i citrusi glavni su izvori folata. Za razliku od folne kiseline, folati su oblik vitamina prirodnog podrijetla. Kao takvi bolje su prilagođeni metabolizmu u tijelu. Folati se u odnosu na folnu kiselinu (sintetički dobiven oblik folata), bolje apsorbiraju, a i jednostavnije dolaze do cilja djelovanja. To uključuje i manje koraka u metaboličkim rekacijama, pa time brže dolaze do cilja, ali i preskakanja koraka metilacije pa su pogodni i kod osoba s MTHFR mutacijom (poremećaj u metabolizmu folne kiseline). Više pročitati niže. 

Nažalost, zbog nježnosti i osjetljivosti folata tijekom obrade ili stajanja namirnica, udio folata u samoj hrani često se značajno gubi.  Gubici u apsorpciji mogu se nalaziti i u samoj strukturi i okruženju folata koji nalazimo u hrani. Zbog navedenih razlika u potencijalu apsorpcije, ali i samog djelovanja u odnosu na folnu kiselinu, stvorene su posebne smjernice i jedinice za unos folata u hrani. One se nazivaju dijetalni ekvivalenti folata (DFE).

Stoga ga se, a posebice u periodima kada potrebe tijela za njim rastu, zbog njegove uključenosti u važne biološke procese i njihovo funkcioniranje, jako često preporučuje uzimati u obliku dodatka prehrani.

Folati – kome i kada se preporučuju?

Za prirodne folate nažalost još uvijek ne postoje procijenjene preporuke o dnevnom unosu (PU) kao što je to slučaj kod većine vitamina i minerala. No, obzirom na važnost folata i njihovog zdravstvenog učinka, postoje brojne, novije procjene na temelju znanstvenih istraživanja koje se koriste kao referentne ili preporučene vrijednosti za unos folata kod pojedinih skupina populacije.

Tako, prema EU preporukama (referentne prehrambene vrijednosti za Europljane), preporučene dnevne količine folata kod pojedinih skupina stanovništva, iznose:

• trudnice: primjereni unos za trudnice (AI) iznosi 600 mcg DFE (do 1000 mcg kao granicom unosa)
• dojilje: referentni unos folata tijekom perioda dojenja iznosi 500 mcg DFE (do 1000 mcg kao granicom unosa)
• djeca od 15 godina i odrasli (svakodnevne potrebe prosječne odrasle osobe, ne odnosi se na povećane potrebe kod određenih stanja kao što su stvaranje krvi, psihološka funkcija ili funkcioniranje reproduktivnog sustava): 330 mcg DFE (do 1000 mcg kao granicom unosa)

Naše kapsule sadrže 500 mcg DFE folata po kapsuli. Doza koja prema preporukama zadovoljava 83% potreba tijekom trudnoće, 100% dnevnih potreba tijekom dojenja i 152% potreba prosječne odrasle osobe (iznad 15 godina starosti).

1 kapsula dnevno zadovoljiti će prosječne potrebe tijekom trudnoće, posebice ukoliko je prehrana bogata folatima, ali i ukoliko se Folate kapsule uzimaju uz primjerice neke druge vitamine i minerale (primjerice prenatalne dodatke prehrani). Ukoliko to nije slučaj, preporučujemo ga koristiti u količini od 2 kapsule dnevno. 

Folat i folna kiselina

Izraz “folat” i “folna kiselina često se koriste kao sinonimi, no oni to po svojoj strukturi realno nisu. Da, oboje se smatra vitaminima, i to B skupine, topivi u vodi. Često se nazvaju i vitaminom B9 iako u stručnim krugovima folnu kiselinu nerijetko označavaju kao vitamin B11. Oba oblika na sličan način koriste zdravlju, no razlike među njima su mnogostruke.

Razlika između folata i folne kiseline

Osnovna razlika između folata i folne kiseline je u njihovu podrijetlu. Folate nalazimo u namirnicama i smatraju se prirodnim izvorom vitamina B9. Folna kiselina je s druge strane kreirana po uzoru na folat sintetičkim putem.

Osim po podrijetlu, možda su važnije i razlike u strukturnoj “prilagođenosti” za organizam i ciljanost djelovanja. Odnosno njihovom metaboličkom putu. Tako se folati metaboliziraju direktno u tijelo putem tankog crijeva, a folna kiselina primarno u jetri.

Razlika se, djelomično upravo zbog navedenog puta metabolizma, uočava i u brzini djelovanja. Folati iz hrane će tijelo iskoristiti odmah po unosu. Folna kiselina će se, prije nego li se iskoristi, trebati pretvoriti u drugi oblik folata (metilirani). To znači da može sporije djelovati i/ili se nepotpuno iskoristiti (primjerice zbog HTMR mutacije gena) i nakupljati kao takva u tijelu zbog manjkavosti spomenutog procesa pretvorbe. Razlika postoji i u stabilnosti. Naime, folati se lako razgrađuju kada su izloženi toplini i svjetlosti. Folna kiselina je u takvim uvjetima stabilnija. Razlike postoje i u potencijalnim neželjenim popratnim pojavama ako se unose u prevelikim količinama. Konzumiranje previše folata ne smatra se štetnim, dapače. No, folna kiselina u suvišku može uzrokovati neke neželjene pojave kao što su nadutost, mučnina i gubitak apetita. Ovo se posebno odnosi na osobe kod kojih postoji poremećaj u metabolizmu folne kiseline zbog čega dolazi do njenog nakupljanja u tijelu bez mogućnosti djelovanja. 

Folat se ističe među vitaminima i mineralima po svojim izrazitim karakteristikama apsorpcije i metabolizma. U obliku hrane ne apsorbira se tako učinkovito kao njezina sintetička varijanta, ali u visokim dozama moguće i štetna, folna kiselina. Za razliku od folne kiseline, folati se toga smatraju “sigurniji” i “učinkovitiji”. Pa i ako se koriste u puno većim dozama u odnosu na preporuke za folnu kiselinu. Upravo zato se folati često i preporučuju unositi u većim količinama, posebno u vrijeme kada je njihov učinak od važnosti za odvijanje pojedinih procesa u tijelu: začeće, trudnoća, dojenje, stvaranje krvi i sl..